Tv program i vijesti: uloga medija u svakodnevici

Moderno doba je razdoblje u kojem se elektronički mediji, a posebice oni koji funkcioniraju kao javni servis, suočavaju s mnogobrojnim zanimljivim  izazovima. U današnjem društvu  prevladavaju dvije stvari koje možemo istaknuti, a to su tržište i komercijalni interesi.  Istovremeno,  sve je veća konkurencija komercijalnih televizija, a samim time je sve veći izbor programa. Emisije televizijskih vijesti imaju ključno značenje  za informativnu funkciju medija.

Televizijske vijesti u tržišnoj utakmici sve više podsjećaju na naslovnice novina kod kojih dobra prodaja gotovo ultimativno zahtijeva ekskluzivnu vijest za naslovnicu. Televiziji pripada iznimno mjesto u doprinosu razumijevanju tijeka društvenog života koji je posljedica različitih oblika komuniciranja, a istraživanje funkcija televizije nesporno je, unatoč razlikama u pristupu, dio suvremenih teorija medija.

Povezanost i značajke tv programa i vijesti

Dakle, suvremeni čovjek provodi veći dio svog slobodnog vremena uz različite medije te između ostalog pronalazi sadržaje i značenje vremena u kojem živi. Jedan od tih medija su i tv programi kao jedan od najvažnijih u našem kućanstvu. 

 Svaki komunikacijski medij nastaje tehnološkom inovacijom te se razvija u društvenu formu odgovarajući na potrebe publike. Prema opsegu ulaganja, tv programi zauzimaju prvo mjesto. Televizija spaja fotografiju i zvuk, a vijesti ističu najvažnija događanja iz svijeta.

Naime, unutarnju vrijednost posjeduje jedino televizija i razlog tome je uključenost čestih oglasa u televizijski program. Tako gledatelji dobivaju opće informacije i poticajne elemente komunikacijske poruke. S druge strane, određeni tv programi uzrokuju smanjenje ciljane publike i broja gledanosti. Najveći uzrok je pojava interneta i društvenih mreža. 

Kako bi se postigla bolja učinkovitost odnosno efikasnost promidžbene poruke i promocije tijekom gledanja vijesti na tv programu, potrebno je istaknuti izražajnu moć, kako bi doživljaj pojedinca rezultirao većem unaprijeđenju gledanosti (govorimo o uspjehu na emocionalnoj razini). Zato je televizija kao medij najbliža ljudskoj realnosti.

 Iako smo se u istraživanjima uglavnom fokusirali na informativne vrijednosti objavljenih vijesti u informativnoj televizijskoj emisiji, bilo kakva rasprava o selekciji vijesti zaista je nemoguća, a da se pri tome ne uzme u obzir, da svaka vijest koja se na kraju odabere prolazi kroz višestruki proces. Tu se nužno nameće pitanje: Što je to što čini da neki događaj postane vijest koju će objaviti novine, radio, televizija?

Televizijske vijesti i njihova važnost

Da bi se neka vijest odabrala, potrebno je da bude odgovarajuća, prikladna za određenu vrstu emisije ili novost. Svaka vijest ima vrijednost, točnije rečeno dostupnost (availability) i prikladnost (suitability). 

Dostupnost vijesti važna je za odnos izvora i novinara, a prikladnost za odnos novinara i čitatelja/gledatelja. Izvor i novinar, povezani su prije negoli neki podaci postanu vijest,

Vijesti su sastavljene od činjenica ali nije svaka činjenica vijest. To je obavijest o onome što se događa u našem bližem ili daljem okruženju, ali samo neznatan djelić tih događaja postaje vijest. Vijesti nisu samo temeljite razrade svih činjenica o događaju, nego su vrlo selektivne i često neprecizne verzije važnih događaja, odnosno prikupljenih podataka.

Vijesti su promptne činjenične informacije o događajima, situacijama i idejama (uključujući mišljenja i interpretacije) s ciljem da zainteresira publiku i pomogne ljudima, da se uhvate u koštac sa sobom i svojom sredinom. Primjerice, o nekom događaju se odmah izvještava, međutim, hoće li ta vijest biti odabrana u nacionalne vijesti, ovisi o njezinu značenju za određenu sredinu. Televizijske vijesti osnovna su jedinica  televizijskog priloga.

Vijesti mogu biti objavljene u formi čitane vijesti, koju čitaju voditelji te su popraćene slikom ili grafikom. To podrazumijeva javljanje uživo s terena te drugi oblici televizijskog novinarskog izraza- čitana vijest, vijest s tonskim insertom, izvještaj, intervju, reportaža. Najbolja definicija vijesti jest ta da su one činjenična informacija koju gledatelji trebaju kako bi mogli sudjelovati u društvenom životu. Vijesti imaju vlastitu narativnu strukturu s junacima i zlikovcima iz mitologije.

U informativnom televizijskom programu zaista se koriste različiti novinarski oblici. Najčešće su čitana vijest, televizijski prilog, reportaža te javljanje uživo. Svi ti oblici služe kako bi se gledateljima prenijela informacija i zato je vijest temeljna jezgra televizijskog novinarstva. Vijest kao osnovna novinarska jedinica najčešće je jednako prepoznatljiva  u svim medijima pa tako i u središnjim programima komercijalne televizije. 

Dakle, vijesti koje  nastaju razmjenom informacija umnoženim kanalima više nisu nužno najvažnije vijesti već najnovije vijesti. Tako u središnjim televizijskim informativnim emisijama, vodeći se načelima vremena događaja, a ne načelom relevantnosti informacije ili sadržaja, novija informacija ponekad dobiva prednost pred već viđenom i analiziranom temom dana.

Digitalne vijesti pojavljuju se kao odraz tehnoloških, društvenih i ekonomskih redefiniranja posla javnog informiranja. Nastaju iz maksimizirane razmjene informacija multipliciranim kanalima i konvergiranim medijima, uspostavljaju se neke nove zakonitosti.

Zaključak

Mediji su postali naša svakodnevica i način komuniciranja te obraćanja široj javnosti. Svjesni utjecaja tv programa i vijesti, najuvjerljivijih masovnih medija te uvođenja tv programa s ciljem stjecanja i razvoja medijskih kompetencija, televizija mijenja društvene norme, stvara i oblikuje zaista nove društvene vrijednosti.

U okruženju u kojemu se mediji bore za naklonost publike, nudeći im sve više sadržaja koji se prije ubrajaju u područje zabave nego informacije, od iznimne je važnosti da teorija medija i znanstvenici kontinuirano prate promjene koje se događaju na području medija, a posebno na području odabira i selekcije vijesti i tv programa.